Svetkovina je nastala na temelju kristijariziranih keltskih paganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmovima, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoći Svih svetih.
Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.
Ustaljeni domaći naziv naziv za Halloween je Noć vještica, a nastao je zbog toga što su se, prema vjerovanju, na paganski sabat Samhain, u noći između 31. oktobra i 1. novembra, okupljale vještice.
Stari Kelti su 1. novembar slavili kao početak Nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakaratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošču susreta s mrtvima, prikrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija jelena (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cvekle, ili krompir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili,a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. vijeku postala popularna za izrezivanje i to prvo u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
Legenda o Jack-o’-lanternu
Običaj izrezivanja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario đavola tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se đavo pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se đavo više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario đavola tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga đavo ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj a na vratima Pakla dočekao ga je đavo i poslao ga natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu uglja. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Noć vještica danas je jedan od najkomercijaliziranijih i najraširenijih običaja, praćen različitim tematskim događajima, obaveznim kostimiranjem i maskiranjem i uživanjem u raznoraznim slasticama i slatkišima. Neizostavno je izrezivanje bundeva. U galeriji pogledajte najučestalije ilustracije i motive za Noć vještica.
Nema komentara:
Objavi komentar